Povratak na prethodnu stranicu
Pula (tal. Pola), luka i najveći grad na istar. poluotoku (44°52′N; 13°50′E); 58342 st. (2001). Smještena je u dubokom Puljskom zaljevu, na zap. obali južne Istre (Puljština). Sjedište je upravnih tijela grada i Istarske županije (sjedište župana i poglavarstva te dijela upravnih odjela). Razvijena je brodograđevna (Uljanik d. d.), tekstilna (Arena trikotaža d. d.) i prerađivačka industrija (Tehnomont d. d., Bojoplast d. d., Industrochem d. o. o., Istra Cement International d. d., Schott Boral d. d., Brionka d. o. o.), tercijarni sektor (trgovina: Puljanka d. d.; promet: Pulapromet d. o. o., Brioni d. d., Zračna luka Pula; usluge: Elektroistra, Nova banka d. d.). Kulturno je i obrazovno središte: knjižnice (Sveučilišna knjižnica, Gradska knjižnica i čitaonica i dr.), muzeji (Arheološki muzej Istre, Povijesni muzej Istre), kazalište (Istarsko narodno kazalište), ljetni film. i glazb. festivali (Operna sezona, Pulski filmski festival); sedam osnovnih i sedam srednjih škola, dva fakulteta (Filozofski fakultet, Fakultet ekonomije i turizma) i dr. visokoškolske ustanove (Visoka učiteljska škola, Visoka tehnička škola). Razvijen je izletnički turizam, ugostiteljstvo i stacionarni turizam (Arenaturist d. d.). Značenje Pule kao prom. križišta cjelokupnoga istar. turizma poraslo je nakon modernizacije zračne luke. Na državnoj je cesti D 21, a želj. prometnica povezuje ju s Divačom u Sloveniji.
Urban. lik Staroga grada sam je po sebi spomenik jer odražava gradinsku kružnu shemu, na kojoj su Rimljani gradili ulice u obliku paukove mreže. Današnje ulice u pov. jezgri slijede iste smjerove. Najistaknutiji je spomenik i simbol grada Arena, amfiteatar sagrađen u I.st. Na Forumu u Puli nalazila su se tri hrama, od kojih je jedan sačuvan (Augustov hram, poč. I.st.). Na ist. grad. zidinama sačuvana su troja grad. vrata: Slavoluk Sergijevaca, memorijalni spomenik koji je bio naslonjen na grad. vrata (slavoluk); Herkulova vrata najstariji su spomenik Pule, nastao u doba osnutka kolonije (sred. I.st.pr. Kr.), a Dvojna vrata iz II. su stoljeća. Sačuvani dijelovi zidina pokazuju antička, kasnoantička i srednjovj. obilježja, poglavito popravaka u razdobljima nesigurnosti i opasnosti. Sačuvani su tragovi dvaju rimskih kazališta (kazališta). Zidine koje su opasavale grad s južne, zap. i sjev. strane (i uz more) nisu sačuvane, kao ni grad. vrata. U kasnoant. doba izgrađene su prve crkve, od kojih je katedrala i danas u funkciji. Njezin začelni zid iza oltara ostatak je prve trobrodne bazilike iz V.st., a poslije je cijela građevina više puta pregrađivana i dograđivana, pa ima ranokršć. tranzene na prozorima srednjega broda, gotičke prozore na bočnim zidovima, renesansne lukove i stupove koji drže krovnu konstrukciju, te barokno pročelje sa zvonikom ispred njega. U biz. doba nastale su mnoge crkve; najvažnija je Sv. Marija Formoza (pol. VI.st.), od koje je sačuvana bočna kapela. Bizantska je i današnja pravosl. crkva sv. Nikole (do XVI.st. Velika Gospa), a postoje i tragovi mnogih drugih crkava u gradu i neposrednoj okolici. Najpoznatiji samostani, osim Sv. Marije Formoze, bili su Sv. Teodor i Sv. Mihovil na Brdu izvan Pule. U XIII.st. podignuti su crkva i franjevački samostan. Nekoliko gotičkih palača sačuvano je duž ulica koje izlaze iz Foruma prema sjeveru i istoku. Komunalna palača (palača, komunalna), sjedište grad. vlasti od XI.st., spomenik je koji je pretrpio mnogobrojne izmjene, pa nosi tragove romaničkoga, gotičkoga, renesansnoga i baroknoga graditeljstva. Kaštel (mletačka utvrda u Puli) primjer je voj. graditeljstva s poč. XVII.st. S procvatom graditeljstva potkraj XIX.st. nastale su mnogobrojne građevine u historicističkom i secesijskom stilu (Admiralitet, zgrada Filozofskoga fakulteta, mnoge časničke vile na Verudi), a iz 1930-ih nekoliko je vrijednih ostvarenja u duhu moderne (Pošta, neke stambene zgrade), napose zgrada Tržnice, rani primjer uporabe novih građev. materijala (čelika i stakla).
LIT.: B. Marušić, Kasnoantička i bizantska Pula, Pula 1967; R. Matijašić, K. Buršić-Matijašić, Antička Pula, Pula 1996; B. Benussi, Povijest Pule u svjetlu municipalnih ustanova do 1918, Pula 2002; S. Bertoša, Život i smrt u Puli. Starosjedioci i doseljenici od XVII. do početka XIX. st., Pazin 2002.
R. Matijašić
Tekst preuzet iz Istarske encikopedije: (http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2266)
no images were found
no images were found
