Povratak na prethodnu stranicu


Bale (tal. Valle), naselje, općinsko središte, nastalo na mjestu prapov. gradine u jugozap. dijelu Istre (45°2,4′N; 13°47,5′E; nadm. vis. 142m); 880st. (2001.), 13kmjugoistočno od Rovinja; leži na vapnenačkoj zaravni Puljštine. Gospodarstvo se temelji na poljodjelstvu (vinova loza, masline i žitarice) te stočarstvu. Stanovnici su tradicionalno poljoprivrednici, prije su dijelom živjeli u stancijama. Novi dio naselja nalazi se na raskrižju prometnica, državne ceste Buje-Pula (D21) te županijske ceste Rovinj-Bale (Ž-5096).
Naselje je očuvalo srednjovj. urbanističku strukturu – ostatci obrambenih zidova, kula i vrata. Kaštel (castrum Vallis) pretežito u posjedu akvilejskog patrijarha, od 1332. pod mlet. je vlašću. Potkraj XVI.st. kontinuirano se naseljava hrv. pučanstvo u seosko područje Bala, uz istro-romanske žitelje, koji održavaju poseban istriotski govor i kult. obilježja. Središnja arhit. cjelina, kaštel Soardo-Bembo, nastala je izgradnjom stambenoga trakta između dviju starijih kula (XIV-XV.st.). Iz sr. su vijeka i grad. loža, fontici i pretorska palača. Župna je crkva sv. Julijana podignuta 1880. na mjestu starokršćanske bazilike. U crkvi je više važnih umjetnina: kameni sarkofag ukrašen predromaničkim reljefom (VIII.st.), drveno romaničko raspelo, renesansni drveni poliptih, renesansni reljef Bogorodice, liturgijsko ruho i pribor iz XV-XVIII.st. te reljefi mramornog oltara iz XV.st., a u kripti zbirka pleterne i ranoromaničke plastike. Velika slika Pohođenja pripisuje se poznatom baroknom slikaru Mateju Ponzoniju (Pončunu). Ispred crkve je zvonik s romaničkim obilježjima, kakva ima i zvonik ranosrednjovj. crkve sv. Ilije (Concetta), iz XI.st. U crkvicama sv. Duha (pučka gotika, XV.st.) i sv. Antuna ostatci su kasnogotičkih fresaka. U okolici su ruševine romaničkih kapela Male Gospe (jednobrodna, dvoapsidna) i sv. Črvara.
B. su atraktivne zbog bogate ambijentalne arhitekture i specifičnosti govora starog stanovništva. Optiranjem Talijana nakon II. svj. rata dio napuštenih kuća preuređen je u kuće za odmor. Istodobno su utemeljena turist. društva, i uređena je morska plaža Kolone, pa se u naselju razvio stacionarni turizam. B. su mirno mjesto za odmor. Najbliže kupalište udaljeno je 8km. Razvijen je lovni turizam.
Poznate su po pučkim feštama, a treba izdvojiti: Baljansku noć (prva subota u kolovozu), Veliku Gospu (15. kolovoza), izložbu slika »Castrum Vallis« (u srpnju i kolovozu). Na priobalju su otkriveni ostatci dinosaura i dr. prapov. životinja iz razdoblja mezozoika.

LIT.: Inventario degli oggetti d’arte d’Italia, V. Provincia di Pola, Roma 1935; Lj. Karaman, O srednjovjekovnoj umjetnosti Istre, HZ, 1949; A. Mohorovičić, Analiza razvoja urbanističke strukture naselja na otocima zapadnog Kvarnera, Ljetopis JAZU, 1956, 61; B. Marušić, Kasnoantička i bizantska Pula, Pula 1967; isti, Tri spomenika crkvene arhitekture s upisanim apsidama u Istri, Histria Archaeologica, 1972, 1; B. Fučić, Sarkofag iz Bala, Peristil, 1986, 29; R. Tomić, Značajno djelo Mateja Ponzoni-Pončuna u Istri, Radovi IPU, 1990, 14.

č. Fabjanović


Tekst preuzet iz Istarske enciklopedije (http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=184)


no images were found